Napomena

Poštovani posjetitelji web-sajta Medvednica.info,

često mi stižu e-mailovi tipa "možemo li kod Vas organizirati...", "kad Vam radi ovo ili ono...", "kako radite tad i tad..." i sl. Na žalost, ja nemam odgovore na takva pitanja. Imajte na umu da ovo nije službeni, već privatni web-sajt planinara amatera, napravljen kako bi se ljudima koji žele planinariti, ili koji o tome tek razmišljaju, dalo više informacija o Medvednici, njenim stazama, lokalitetima i dr. Ja nisam u nikakvom poslovnom odnosu ni s Parkom prirode Medvednica, ni s Turističkom zajednicom grada Zagreba niti s bilo kojim drugim poslovnim objektom na Medvednici tako da ne mogu dati previše informacija o tome kako oni rade ili još manje organizirati nešto u nekom od objekata na Medvednici. Za takve stvari morat ćete se ipak obratiti osoblju tih objekata direktno. Ne, nemam njihove brojeve telefona.

Također, vezano za česte komentare oko rezanja drveća i devastaciju putova, treba imati na umu da veliki dio Medvednice čine privatne šume kojima gospodare njihovi vlasnici, a ne Šumarija. Na desnoj strani imate link na kartu Hrvatskih šuma gdje je prikazano (potrebno uvećanje 14) koje područje je privatna, a koje javna površina.

Još nešto, često mi dolaze zahtjevi za KML datotekama planinarskih staza. Do KML datoteke je lako doći tako da kliknete na [ ] na karti za njeno uvećanje, zatim odaberete iz izbornika (tri okomite točkice) opciju "Preuzmi KML".

Voilà, ugodno planinarenje i druženje na Medvednici.

Izlet

Nastanak

Medvednica je nastala izdizanjem dijela Zemljine kore između jasno izraženih rasjeda zbog čega se u njenom podnožju javljaju topli izvori (npr. Stubičke Toplice i Sutinska vrela u Podsusedu). Iako je po svojoj geološkoj građi znatne geološke starosti, pokreti Zemljine kore oko Medvednice još nisu završeni, a o tome svjedoče potresi iz bliske prošlosti (npr. Veliki potres 1880. godine). Njena se jezgra sastoji od metamorfnih stijena (zeleni škriljevac), a značajne su i naslage taložnih stijena (vapnenca i dolomita) jer su u njima nastali kraški oblici (ponikve, špilje i ponori).

Povijest

Paleontološki nalazi iz starog i mlađeg kamenog doba u špilji Veternici, Vidovcu, Mariji Bistrici i Kraljevom Vrhu svjedoče kako je na Medvednici bilo ljudskih naselja još u pretpovijesno doba. Ime Medvednica (Medwenicha) prvi put se spominje 1242. godine u Zlatnoj buli kojom hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. Medvednicu daruje Gradecu. Sva poznatija zbivanja u srednjem vijeku događala su se u Medvedgradu i Susedgradu, oko dvorca u Gornjoj Stubici te u dvjema jezgrama današnjeg Zagreba - Gradecu i Kaptolu.



Vegetacija

Medvednica je bogata vegetacijom; najnižu zonu pokrivaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena, a gornjim dijelom prevladava šuma bukve i jele. Uz put možemo naići na prizemne biljke: šafran, biskupska kapica, veprina, jaglac, kranjski i crveni ljiljan, visibaba, božikovina itd.



Životinje

Na žalost, što se tiče životinja, Medvednica je dosta siromašna; zbog širenja podsljemenske zone, medvjed je nestao još u srednjem vijeku, kada i vuk, zadnji ris je ubijen prije 150 godina, a ostalo je nešto divljih svinja (posebice zapadni dio Medvednice), srna, jazavaca, vjeverica i zečeva.



Klima

Prosječna godišnja količina oborina je oko 1300mm (Zagreb-Grič 840mm) zbog čega posvuda na Medvednici ima izvora i potoka. Prosječna godišnja temperatura je oko 7°C (Zagreb 12°C). Snježni pokrivač na vrhu Medvednice traje oko tri mjeseca, a najdeblji je u veljači. Sunca na Medvednici ima zimi znatno više nego u Zagrebu i Zagorju.



Pristup Medvednici
Do vrha Medvednice, Sljemena, vozi posebna ZET-ova autobusna linija 140. Naravno, do Sljemena, ali i do mnogih drugih točaka Medvednice do kojih se ne može doći vozilom, može se doći pješice, planinareći čemu je ovaj blog i namijenjen.