Napomena

Poštovani posjetitlji Medvednica.info web-sajta,

često mi na mail adresu stižu mailovi tipa "možemo li kod Vas organizirati ovo ili ono...", "kako Vam radi ovo ili ono...", "može li se kod Vas ovo i ovo..." i sl. Moram reći kako sam ja kriva adresa za takva pitanja!

Imajte na umu da ovo nije nikakav službeni već privatni web-sajt planinara amatera, napravljen kako bi se ljudima koji žele planinariti, ili koji o tome tek razmišljaju, dalo više informacija o Medvednici, njenim stazama, lokalitetima i dr.

Ja nisam u nikakvom poslovnom odnosu ni s Parkom prirode Medvednica, ni s Turističkom zajednicom grada Zagreba niti s bilo kojim turističkim ili poslovnim objektom na Medvednici tako da ne mogu dati previše informacija o tome kako oni rade ili još manje organizirati nešto u nekom od objekata na Medvednici.

Za takve stvari ćete se ipak morati obratiti osoblju tih objekata direktno.

Izlet

Nastanak

Medvednica je nastala izdizanjem dijela Zemljine kore između jasno izraženih rasjeda zbog čega se u njenom podnožju javljaju topli izvori (npr. Stubičke Toplice i Sutinska vrela u Podsusedu). Iako je po svojoj geološkoj građi znatne geološke starosti, pokreti Zemljine kore oko Medvednice još nisu završeni, a o tome svjedoče potresi iz bliske prošlosti (npr. Veliki potres 1880. godine). Njena se jezgra sastoji od metamorfnih stijena (zeleni škriljevac), a značajne su i naslage taložnih stijena (vapnenca i dolomita) jer su u njima nastali kraški oblici (ponikve, špilje i ponori).

Povijest

Paleontološki nalazi iz starog i mlađeg kamenog doba u špilji Veternici, Vidovcu, Mariji Bistrici i Kraljevom Vrhu svjedoče kako je na Medvednici bilo ljudskih naselja još u pretpovijesno doba. Ime Medvednica (Medwenicha) prvi put se spominje 1242. godine u Zlatnoj buli kojom hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. Medvednicu daruje Gradecu. Sva poznatija zbivanja u srednjem vijeku događala su se u Medvedgradu i Susedgradu, oko dvorca u Gornjoj Stubici te u dvjema jezgrama današnjeg Zagreba - Gradecu i Kaptolu.



Vegetacija

Medvednica je bogata vegetacijom; najnižu zonu pokrivaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena, a gornjim dijelom prevladava šuma bukve i jele. Uz put možemo naići na prizemne biljke: šafran, biskupska kapica, veprina, jaglac, kranjski i crveni ljiljan, visibaba, božikovina itd.



Životinje

Na žalost, što se tiče životinja, Medvednica je dosta siromašna; zbog širenja podsljemenske zone, medvjed je nestao još u srednjem vijeku, kada i vuk, zadnji ris je ubijen prije 150 godina, a ostalo je nešto divljih svinja (posebice zapadni dio Medvednice), srna, jazavaca, vjeverica i zečeva.



Klima

Prosječna godišnja količina oborina je oko 1300mm (Zagreb-Grič 840mm) zbog čega posvuda na Medvednici ima izvora i potoka. Prosječna godišnja temperatura je oko 7°C (Zagreb 12°C). Snježni pokrivač na vrhu Medvednice traje oko tri mjeseca, a najdeblji je u veljači. Sunca na Medvednici ima zimi znatno više nego u Zagrebu i Zagorju.



Pristup Medvednici
Do vrha Medvednice, Sljemena, vozi posebna ZET-ova autobusna linija 140. Naravno, do Sljemena, ali i do mnogih drugih točaka Medvednice do kojih se ne može doći vozilom, može se doći pješice, planinareći čemu je ovaj blog i namijenjen.