Medvednica je planina sjeverno od Zagreba koja se proteže u smjeru sjeveroistok-jugozapad u dužini od oko 40 km i odjeljuje Zagorje od Prigorja. Medvednica se ponekad naziva i Zagrebačka Gora (iako je to samo jedan dio Medvednice prema gradu). Najviši vrh Medvednice zove se Sljeme i nalazi se na 1033 m nadmorske visine i do njega se može doći vozilom jer je do Sljemena cesta uređena (asfaltirana) i redovno održavana. Iako je Sljeme naziv vrha planine, taj naziv također se često koristi kao naziv za cijelu planinu Medvednicu.
Kako je Medvednica u neposrednoj blizini Zagreba, ona je interesantna velikom broju ljudi koji vole prirodu i traže odmor izvan gradske vreve te ima mogo posjetitelja, posebice preko vikenda. Mnoga planinarska i lovačka društva iz grada i okolice, razne udruge, šumarija i ljubitelji prirode održavaju Medvednicu pristupačnom posjetiteljima.
Sve oko planinarenja po Medvednici je zapravo počelo 1860-tih godina kad su se na Medvednici počele provoditi prve katastarske izmjere. Jedan Nijemac među mjernicima (prezimenom Nitzl) ostao je nakon tih mjerenja u Zagrebu i zavolio zagrebačku planinu te počeo među znancima promovirati njenu ljepotu. Često je s prijateljem, trgovcem i gostioničarem Andrijom Meškom, odlazio na Medvednicu. 1870. godine oni su sa sobom poveli još jednog zagrebačkog trgovca Vilima Lovrenčića (vlasnika Jamničke kiselice) koji se vidikom sa Medvednice oduševio toliko da je odmah inicirao prikupljanje dobrovoljnih priloga za gradnju izletničke piramide na vrhu. Za ovu gradnju su animirali i tadašnje gradske vlasti koje su im darovale drvenu građu te se tada počelo s gradnjom prve drvene planinarske piramide. Gradnja je završena iz priloga građana i velikim dijelom osobnim sredstvima trgovaca Meška i Lovrenčića. Prva drvena piramida visine 4 m svečano je otvorena 5. lipnja 1870. godine. Bio je to prvi planinarski objekt u hrvatskoj povijesti.
Bilo je to doba kada se općenito počeo razvijati interes za planinarenje, a brzo nakon toga 1874. godine osnovano je Hrvatsko Planinarsko Društvo (HPD). No prva drvena piramida nakon nekoliko godina je dotrajala. 1877. godine na istom mjestu sredstvima HPD-a, i po nacrtu poznatog zagrebačkog arhitekta i urbanista Milana Lenucija, napravljena je nova 8 m visoka drvena piramida. Iako se ovu piramidu nastojalo zaštititi, ona nije mogla biti trajna te se konačno odlučilo na gradnju nove piramide, ali trajnije metalne konstrukcije.
1889. godine (iste godine kad je podignut i Eiffelov toranj u Parizu), iz konstrukcije kupljene u Beču, podignuta je na Medvednici prva metalna piramida. Nakon izgradnje TV tornja na Sljemenu, ova piramida je izgubila prvobitni značaj pa je 1960. godine premještena na Samoborsko gorje na vrh Japetić.
Poslije je planinarenje na Sljeme postala uobičajena aktivnost koja traje i danas, a prve piramide su svojom atrakcijom tome zasigurno pomogle.
