Otrovne biljke

Otrovne šumske biljke

U šumama se mogu pronaći biljke čiji su dijelovi, najčešće plodovi, otrovni! Većina njih ima oštar, gorak ili odbojan okus. Međutim, ima i onih koji ga nemaju i ti su najopasniji (npr. velebilje, kozlac i bljušt).

Koliko god je dobro ljubiteljima prirode poznavati korisne i jestive plodove, možda još i više je potrebno poznavati otrovne i nejestive plodove prirode s obzirom da oni mogu ugroziti zdravlje i život.

Otrovnost plodova povezana je s prisutnim količinama alkaloida, saponozida, antrakinona i drugih tvari. Neki su plodovi otrovni u nezrelom stanju, dok su u zrelom ili manje otrovni ili jestivi. Postoje i plodovi koji su jestivi, ali imaju otrovne sjemenke (tisa, sremza, crvena bazga). Postoje i oni koji su otrovni samo u sirovom stanju jer im se kod povišene temperature toksične tvari raspadaju (npr. crna bazga, jarebika, šibikovina). Postoje i jestivi sočni plodovi, kao npr. šumske jagode, koje mogu izazvati alergične reakcije kod posebno osjetljivih osoba. Štetne reakcije otrovnih plodova također ovise i o količini pojedinih plodova. Trovanja su najčešća kod djece, uglavnom zbog privlačnih žarkocrvenih ili crnih boja plodova.

U nastavku su predstavljene samo najčešće otrovne biljne vrste našeg područja, uz važnu napomenu: oprez sa biljnim vrstama koje nedovoljno ili nikako ne poznajemo!



Velebilje (Atropa belladonna)

Velebilje
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima. Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista; jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne, bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna!), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.


Tisa (Taxus baccata)

Tisa
Tisa je crnogorična vrsta koja kod nas raste samonikla, pojedinačno ili u skupinama, po crnogoričnim i bukovim planinskim šumama, ali je zbog lijepog izgleda i tamnozelenih iglica cijenjeno parkovno drvo koje dobro uspijeva u gradskim uvjetima. U osušenim sjemenkama tise ima blizu 1%, a u listovima i do 1,7% otrovnog alkaloida taksina koji djeluje smrtonosno! Neotrovan je jedino arilus, vanjski dio crvene bobice (sjemeni ovoj). Ptice se rado hrane crvenim sjemenim ovojima koji su sočni, sluzavi i slatki. Mogu ih jesti i ljudi, ali treba paziti da se ne proguta otrovna i gorka sjemenka.


Bršljan (Hedera helix)

Bršljan
Bršljan je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka, koja se penje uz drveće, kamenje, zidove i druge različite podloge, za koje se pričvršćuje naknadno razvijenim prijanjajućim (adventivnim) korijenima, koji ne uzimaju hranu od živog stabla već im ono služi kao oslonac stabljike. Svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni.


Bljušt (Tamus communis)

Bljušt
Bljušt je vrlo raširena povijuša koju susrećemo po šumama, poljima i vlažnim mjestima. Često se penje i ovija uz bukve i drugo drveće, uz razno grmlje i živice. Trajna je biljka penjačica s jestivim, mladim, tankim izdancima i stabljikama. Međutim, plodovi su otrovni, crvene boje, okrugla oblika i promjera do 1cm, dozrijevaju od svibnja do listopada.


Bunika (Hyoscyamus niger)

Bunika
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđe boje i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni!


Crvena bazga (Sambucus racemosa)

Crvena bazga
Crvena bazga je listopadni grm, debelih izbojaka potpuno ispunjenih širokom srčikom. Plodovi su svijetlocrveni, oraščići dosta slični onima crne bazge. Plodovi sadrže sjemenke koje su otrovne. I plodovi crne bazge sadrže otrovne tvari no one se termičkom obradom neutraliziraju.


Đurđica (Convallaria majalis)

Đurđica
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama, a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne!, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


Imela (Viscum album)

Imela
Imela je zimzeleni, 0,5-1 m visoki grm koji kao poluparazit raste u krošnjama drveća i može parazitirati na krošnjama više od 50 različitih vrsta crnogoričnog i listopadnog drveća. Neprave bobe su kuglaste, 6-9 mm u promjeru, sočne, bijele ili žućkasto bijele boje koje dozrijevaju od studenog do siječnja. Sadrže jednu zelenkastu sjemenku obavijenu sluzavom i ljepljivom masom i otrovne su! Otrovna tvar je alkaloid viskotoksin koji djeluje nadražujuće na sluznice, ali se ne resorbira u probavnom traktu. Stupanj otrovnosti plodova ovisi o vrsti drva na kojem imela parazitira.


Jedić (Aconitum napellus)

Jedić
Jedić ili ljutić je višegodišnja zeljasta biljka, visoka od 1 m do 1,5 m s jako perastim listovima i lijepim ljubičastim cvjetovima. Cijela biljka je vrlo otrovna, ali nije nalik niti jednoj jestivoj biljci.


Kalina (Ligustrum vulgare L.)

Kalina
Kalina je listopadni grm koji naraste do 5 m visine, a može se naći pojedinačno ili u manjim skupinama u šumama i šikarama, uz putove i rubove šuma, ali i u vrtovima i parkovima. Bobe počinju sazrijevati krajem ljeta, a često na granama i prezimljavaju. Plodovi su gotovo crne boje, gorkog okusa i otrovne, zbog saponozoida kojeg sadrži u sebi.


Kozlac (Arum maculatum L.)

Kozlac
Kozlac je u svježem stanju otrovan! Dok gomolj biljke, koji sadrži veliku količinu škroba, može poslužiti za jelo, ako se prokuha jer se kuhanjem otrov uništi, bobice nisu za jelo! Nekad se brao i kuhao te davao stoci, najviše svinjama. Gorka je okusa i pri kuhanju jako smrdi.


Kurika (Evonymus europaea)

Kurika
Kurika je oko 2-3 m visok listopadni grm, a može izrasti i kao drvo do 6 m visoko. Raste po listopadnim šumama i uz njihove rubove, u šikarama, uz rijeke i potoke. Plodovi su viseći, crveni, 10-13 mm dugi tobolci sa 4 pretinca. Dozrijevaju u rujnu i listopadu, kada se raspucavaju, izbacujući iz svakog pretinca po 1-2 jajaste sjemenke obavijene narančasto-crvenim arilusom. Plodovi kurike su otrovni, kao i cijela biljka! Najviše otrovnih sastojaka je u sjemenci.


Mrazovac (Colchicum autumnale L.)

Mrazovac
Mrazovac je trajan korov s podzemnom stabljikom. U jesen izbiju 1-3 svijetloružičasta cvijeta, a listovi se javljaju u proljeće. Mrazovac raste na vlažnim travnjacima i sličan je šafranu. Otrovna je cijela biljka, a naročito sjeme i lukovica. Otrovne tvari su alkaloidi: kolhicin i kolhicein. Životinje se mogu otrovati lišćem, cvijetom i sjemenjem koje dozri ljeti. Otrovanja su opažena u proljeće i u početku ljeta kod konja, goveda i svinje, a rjeđe i kod ovaca. Rjeđe dolazi do otrovanja u jesen. Opasna je za ljude i može dovest do smrti.

Znakovi otrovanja pojave se obično nakon 2-6 sati, ali i do 2 dana: gubitak apetita, slinjenje, povraćanje i rjeđe teškoća u gutanju, kolika i proljev. Kod goveda dolazi do nadimanja. Životinje često mokre, a u mokraći se nađu bjelančevine i krv (upala bubrega). Osim toga hvata ih snenost i nesvjest, javlja se drhtanje, slabost i uzetost ponajviše stražnjih dijelova tijela. Životinja na kraju padne, ne može više ustati i razmjerno brzo ugine. Kod goveda se jako smanji količina mlijeka, u kojem se može naći otrov. Kod obdukcije lešine nađe se teška upala želuca i crijeva s krvarenjima i krvavim sadržajem želuca. Ponekad postoji upala bubrega i oštećenje jetre. Zamijećena je punokrvnost mozgovnih ovojnica i degeneracija srčanog mišića.


Petrov križ (Paris quadrifolia L.)

Petrov križ
Petrov križ je trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrsno položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Vrlo je otrovan!, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.


Trovanje

Najotrovnije su bobe likovca, habulice, velebilja i bljušta. Otrovne su one biljke koje sadrže plodove slične nekim jestivim plodovima sjajne crvene boje, kao plodovi: likovca, pasjeg grožđa, đurđice, kozlaca, paskvice, bljušta. Smrtno su otrovne tamne bobe velebilja, petrovog križa, habulice, pomoćnice... Većina takvih boba ima odbojan i oštar okus, osim boba velebilja, kozlaca i bljušta. Neke su bobe otrovne u nezrelom stanju, a jestive su ili manje otrovne u zrelom (npr. bobe žutike, bazge, pomoćnice). Neke imaju samo otrovne sjemenke (tisa, sremza, crvena bazga), pa su jednim dijelom jestive. Neke su otrovne u sirovom stanju, a prokuhane su jestive, jer im se toksične tvari razaraju kod povišene temperature (crna bazga, jarebika, šibikovina). Mnogi ne znaju da običan grah pojeden u sirovom stanju također može prouzrokovati teža trovanja! Otrovne su i bobe tetivike, šparoge, bljušta, veprine, bijele imele te božikovine. Inače su mladi izdanci šparoge, bljušta i veprine poznati kao jestivi. Otrovni su i plodovi bršljana, kurike, biserka, tise i kaline po parkovima i okućnicama. Bazga ima otrovno lišće. Bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.


Simptomi

Trovanje svakom biljkom ima karakteristične, specifične simptome, koji se ne javljaju kod ostalih biljaka. Kod većine trovanja javljaju se: mučnina, povraćanje i proljevi. Bez obzira na različite biljke i otrove, reakcije organizma u početku su iste, s poremećajem u probavnom traktu i popratnim bolovima u želucu. Tek nakon prvih bolova pojavit će se simptomi, opisom svojstveni za pojedine vrste otrova. Otrovi, naravno, ne pogađaju uvijek iste organe, a truju i napadnu srce, probavni trakt, bubrege, dišni sustav ili centralni nervni sustav. Nastupit će glavobolja ili povišena temperatura, halucinacije, crvenilo lica, zujanje u ušima, priviđenja, osjećanje velike žeđi, osjećanje vreline u ustima s pojačanim lučenjem pljuvačke i oštećenje vida. Kod trovanja kužnjakom, velebiljem, bunikom, jedićem, čemerikom, velikom kukutom, likovcem i đurđicom ili pomoćnicom dolazi do naglog početka trovanja. Kod mrazovca opći znaci trovanja sporije nastupaju, a kod trovanja biljkom kozja krv ili orlovi nokti i biljkom kozlac teži slučajevi trovanja su izuzetni. Da su slučajevi trovanja teži, zaključuje se po poremećajima disanja i radu srca. Trovanje, naravno, može završiti i smrću. Zanimljivo je koji vremenski raspon prođe od jela do prvih znakova trovanja. Kod različitih biljaka otrovi počinju različito djelovati, neki prije, a neki kasnije. Najbrže je otrovanje biljkom jedić, jer već nakon 5-10 minuta počinju nagli znakovi djelovanja. Za pola do jedan sat djeluje otrov ostalih biljaka, osim mrazovca kod kojega prođe i 2-5 sati do pojave općih znakova otrovanja. Pružena pomoć u identifikaciji biljke od velike je važnosti.


Prva pomoć

Isprva se preporučuje ne gubiti vrijeme analizom o kojoj se biljci radi, već odmah izazvati povraćanje, olakšati ga pijenjem jedne do dvije čaše mlake, zasoljene vode ako to čine odrasle osobe. Ishod slučaja najviše ovisi o poduzetim mjerama, što prije treba spriječiti upijanje otrova. Otrovanom se nakon povraćanja daje mnogo tekućine, a taj se način ne primjenjuje kod osoba koje su u grčevima ili bez svijesti. Dalji je korak ispiranje želuca, što se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.

Osim izazivanja povraćanja i ispiranja želuca, kod trovanja svim vrstama otrovnih biljaka pomoć su i sredstva za čišćenje ako se ne pojave proljevi. U obzir dolaze i ricinus, gorka sol, prašak bijele gline, topli napici, hladni oblozi na glavu, ležanje, ugrijavanje tijela i odmor. Ostala i sigurna pomoć bit će pružena u zdravstvenoj ustanovi jer otrovi u organizmu mogu ostaviti različite posljedice.


Broj komentara: 5:

Valeria Zeman kaže...

Vrlo jasno napisan članak i kvalitetne slike! Imela izgleda prekrasno, šteta što je otrovna!

Anonimno kaže...

Ovih dana sam planinarila po Papuku i vidjela skoro sve ove biljke. Jako su raspostranjene i zaista se treba kloniti jedenja bilo kakvih nepoznatih bobica, pogotovo crvenih koje djeluju jako privlačno!

Anonimno kaže...

đurđica je nestvarno lijepa

Anonimno kaže...

Hvala što ste se potrudili ovo ovako lijepo sastaviti. Često idem na Šehitluke,pa mi ovaj tekst itekako koristi. Pozdrav iz Banjaluke.

Branko Susac kaže...

Imeli je samo plod otrovan a list se koristi za čaj.

Objavi komentar