Planinarska staza 72

Planinarska staza 72 na većoj karti

Podaci o stazi 72
duljina staze 5,2 km, vrijeme prolaza 2 h 10 min
download: Planinarska staza 72 (KML)

Planinarska staza 72 je nova staza, nedavno markirana i za sada prikazana samo na novoj GSS-ovoj planinarskoj karti Medvednice. Ta staza vodi iz naselja Moravče na istočnoj strani Medvednice do veće planinarske staze 47, a onda dalje na zapad prema planinarskoj kući Grohot ili na istok prema  Kladeščici (i do jedne i do druge ima iz Moravča oko 3 sata hoda). Ako se ide na zapad prema PK Grohot usput se može posjetiti i arheološko naselje Kuzelin.

Moravče je selo koje se nalazi 12 km sjeverno od Sesveta (prema popisu iz 2001. g. oko 700 stanovnika i oko 200 domaćinstava). Zadnja autobusna stanica ZET-ove linije 272 nalazi se na raskršću usred sela ispred crkve Presvetog Trojstva (Benkova 1). Desno od crkve nalazi se mala područna škola (OŠ Ivana Granđe Soblinec), a lijevo preko ceste u šumici (interesantno, usred samog naselja) malo, ali dosta staro groblje (iako je zapušteno, preporučam da ga pogledate).

Kad se izađe iz autobusa, treba nastaviti istim smjerom kojim je došao i autobus prema Gornjoj Drenovi, to je Benkovom ulicom (crkva treba biti s lijeve strane, zgrada škole s desne), a postoje i planinarske oznake. Dakle, ne ići možda i većom cestom lijevo (u tom smjeru se vidi bijeli križ postavljen na uzvisini iznad sela).

Staza je relativno dobro označena, ali nigdje ne piše broj 72 kao numerička oznaka staze. Jedino na nekim mjestima (npr. račvanje staza iznad sela prije vinograda) potrebno je bolje pogledati oznake po ogradama i sl. jer nema stabla gdje bi ih bilo prikladnije postaviti.

Moravče

Župna crkva Presvetog Trojstva izg­rađena je 1814. godine na mjestu stare crkve, a obnovljena je 1971. godine. Nalazi se u istoimenoj župi od 1334. godine pa tako i naselje nosi ime starosla­venske plemenske župe Moravče. Župa Moravče spominje se još za vri­jeme kralja Kolomana Arpadovića u 11. stoljeću. Ime Moravče najvjerojatnije je staroslavenskog podrijetla, no neki povijesni­čari ga dovode u vezu s toponimima koje možemo naći u Češkoj i njihovim nazi­vima vezanim za Sjevernu Moravu, odnosno područje Moravske. Na temelju sličnosti naziva zaključuju da postoji mogućnost da je stanovništvo prvobitnog Moravča doselilo iz tih krajeva.

Moravče je sredinom 13. stoljeća bilo županija i imalo je svoga župana. Povjesničari se uglavnom slažu da se Moravče prostiralo od Laza do Bedenice, te od Globočeca do ceste Varaždin-Zelina. Iz popisa župa od 1334. godine saz­najemo da su na području Moravča bile Župa Svetog Ivana Krstitelja (Zelina), Župa Svih Svetih u Moravču, Župa Svetog Trojstva u Glavnici i Župa Svetog Nikole u Zelini (Donja Zelina). Župa Moravče imala je dva utvrđena grada, Moravče i Glavnicu. U 14. st. riječ županija označava veliko područje, dok se za male, stare župani­je, upotrebljava naziv "distrikt". Naziv za Moravče u to je vrijeme označavao puno šire područje od današnjeg koje se odnosi samo na jedno mjesto.

Prema dostupnim podacima, povijesnim i arheološkim izvorima "zlatno doba" Moravča predstavlja razdoblje 14. i 15. stoljeća. Iz tog vremena, iako nemamo podataka o godini rođenja, svakako je najzna­čajnija osoba ovoga kraja Blaž Moravačanin, (Moravče ? - Zagreb, 1495.), doktor kanonskog prava, promoviran u Padovi, zagrebački kanonik i arhiđakon kalnički. Bio je potpisnik zaključka zagrebačkog kaptola kojim se brani pravo slobodnog izbora kaptolskog vikara. U zagrebačkoj Metropolitanskoj knjižnici čuvaju se tri Blaževa rukopisna priručnika kanonskog prava. Blaževo ime spomi­nje se uz tiskanje prve zagrebačke obredne knjige. U Muzeju grada Zagreba čuva se ulomak natpisa nadgrobne ploče Blaža i Ivana Moravčanina.

Podaci iz srednjovjekovnog raz­doblja govore o brojnim utvrđenim gradovima iako im se ne mogu utvrdi­ti lokacije jer nisu sačuvani ostaci. Spominje se "castrum de Glavnicza" i "castrum de Moro(u)cha", "castra Blagusaa", "castra de Zelina et Bystrycza" i ostali.

Za područje Kuzelina postoje ar­heološki nalazi, no ipak je tek djelo­mično istraženo postojanje Koželin, Kuzelin, Kuželjgrada. Radi se o utvrdi velikih dimenzija, a ostaci keramike, oružja, nakita i predmeta za svakodnevnu uporabu potječu iz širokog vremenskog razdoblja. Prema dostup­nim arheološkim nalazima radi se o periodu od oko 5000 godina. Prema istraživa­nju povjesničarke Ljelje Dobronić, smatra se daje upravo ova utvrda bila "castrum deMoroucha".

Krajem 15. stoljeća grade se novi utvrđeni gradovi, uglavnom u nizinskom, la­ko pristupačnom području. Svaki od utvrđenih gradova imao je svoje posjede, svoja sela i zaseoke. Većina podataka o naselju Moravču iz 17. stoljeća vezana je uz crkvu (župu) i školu. Godine 1630. spominju se sela župe Presvetog Trojstva u Moravču: Moro-cha, Glavnicza s. Trinitatis, Glavnicza Veczezlay, Drenovo, Okrok, Nezpesa, Her- nianczi, Blaskovecz, Hrtzie sive Lok, Belavar, Adamoucz, Omilia.

Tekst o naselju Moravče preuzet sa sajta DVD Moravče.

Pristup autobusom
Do mjesta Moravče vozi ZET-ova autobusna linija 272 (Dubec-Sesvete-Moravče) sa terminala u Dubecu.



Osobne fotografije

Oznake na početku planinarske staze 72:

Vinogradi iznad Moravča:


Lijepi pogledi prema Moravču:


Odmorište s križem na planinarskoj stazi 72:

Izvor Zdenčec:

Spajanje staze 72 sa stazom 47 (oznaka za izvor Zdečec):

Smjer prema Grohotu (na drugu stranu prema Kladeščici):


Broj komentara: 5:

Stjepan Brbot kaže...

Prošli vikend sam išao ovom stazom i snimio ove fotografije. Izvor Zdenčec na kraju staze je presušio, malo vode ima, ali ne teče i nije za piće - baš me je prevario jer sam nosio manje vode po ovoj vrućini i nekako računao na njega. Kako sam svratio do Kuzelina tamo su mi dali vode ljudi koji rade na arheološkim istraživanjima.

Stjepan Brbot kaže...

Uz stazu (ono odmorište s križem i roštiljem na slici) je u ožujku ove godine (2012) izgerađen temelj za buduću, pretpostavljam, planinarsku kuću. Samo naprijed Moravčani!

Stjepan Brbot kaže...

Odmah do crkve u Moravču nalazi se grob bistričkog župnika Ivana Krizmanića koji je s jedne strane bio zagovaratelj ilirskih ideja i preporoda Hrvata, ali s druge strane pod stare dane i zagovaratelj reforme crkve zbog čega ga je biskup Haulik udaljio iz župe Marije Bistrice u Moravče (da ne kažem nečasno otpustio). Krizmanić je u Moravču proveo zadnje tri godine svojega života i tu i preminuo, kasnije su mu kosti prenijela Braća hrvatskog zmaja na arkade iliraca na Mirogoju... ako vas je zaointeresiralo o čemu se zapravo radi, više možete naći ovdje. :-)

Gricko kaže...

Od Moravca je staza dobro oznacena,ali kroz sumu nesto losije.Spajanje sa stazom 47 je vrlo lose rjeseno.Ako dodjete po47 í pokusate doci do izvora Zdencec í spustiti se po 72 tó nije dobro oznaceno.

bojan mihaljevic kaže...

Prošao prošlu subotu. Staza je dobro oznacena osim na spoju sa stazom 47 tj. pri povratku sa staze 47 na 72 markacije nema ili je ja nisam vidio. Produžio sam do Grohota i nema problema ostatkom puta.
Kod križa nije dom nego samo natkriveno odmorište.

Objavi komentar